Angioplastika i pušenje
Paradoks je da, pušenje kao smrtonosna navika doprinosi razvoju oboljenja krvnih sudova, pomaže da arterije ostanu otvorene u toku procesa lečenja začepljenih krvnih sudova nogu. Studija je pokazala da su pušači koji su nastavili da puše nakon angioplastike imali niži stepen ponovnog suženja arterija nego nepušači. Kako se i očekivalo, istraživači koji su vodili studiju na Univerzitetu u Beču ne preporičuju pušenje, ali rezultati pokazuju da povećan nivo ugljen-monoksida nakon angioplastike i ugradnje stenta u arterije donjih ekstremiteta može da prevenira njihovo ponovno začepljenje.
Žene i alkoholizam
Nemački istraživači su pokazali da žene brže postaju zavisne od alkohola i brže se javljaju teški simptomi u odnosu na muškarce. Studija, urađena na Univerzitetu Hajdelberg i objavljena u magazinu Alkoholizam, pokazuje da se kod žena koje konzumiraju alkohol ranije javljaju depresija, kao i oboljenja srca i jetre.
Novi mehanizmi oštećenja krvnih sudova
Pokazano je da konzumiranje cigareta i visok nivo holesterola uzrokuju porast oboljenja krvnih sudova, ali su ipak u mnogim slučajevima ovi faktori odsutni. Nova studija, objavljena 26. maja 2005. godine u časopisu Nature, nudi dokaze o jednom drugom mehanizmu koji takođe moze uzrokovati oboljenje krvnih sudova. Studija pokazauje da abnormalnosti metabolizma u zidu arterija mogu biti uzrok ovakvih poremećaja.
Antioksidansi i katarakta
Istraživači su pokazali da dijeta bogata antioksidansima iz voća i povrća može sprečiti poremećaje na nivou ubikvitin-proteaza sistema koji ima ulogu u uklanjanju oštećenih proteina sa očnog sočiva. Kada je suviše oštećenih proteina akumulirano na sočivu može se javiti katarakta.
E-mail doprinosi porastu broja gojaznih osoba
Eksplozija broja korisnika elektronske pošte bi mogla pridonijeti pojavi generacije uredskih djelatnika koji imaju višak kilograma. Osobe zaposlene u kompanijama u kojima su zbog medjusobne komunikacije sa kolegama bile prisiljene da hodaju bar do kancelarija svojih kolega, sada sav posao mogu obavljati sa nekoliko klikova miša, upozoravaju stručnjaci iz organizacije Sport England.
Moždana stimulacija kao terapija u Parkinsonovoj bolesti
Duboka moždana stimulacija je relativno nova procedura koja može pomoći nekim pacijentima sa Parkinsonovom bolešću kada lekovi prestanu da deluju. Nova istraživanja su pokazala da ova metoda ne dovodi do poremećaja mentalnog funkcionisanja niti promene raspoloženja nakon dužeg vremenskog perioda.

